Čovjek koji je spasio gramatiku

Piše: Refik BULIĆ

Ovoga se ljeta navršilo petnaest godina od smrti profesora Muhameda Šatora, čovjeka koji je naučnoj javnosti predstavio rukopis Gramatike bosanskoga jezika iz 1890. godine, za koji se mislilo da ne postoji. Pronalaskom rukopisa Gramatike profesor Šator je otkrio niz novih detalja u vezi s njenim nastankom, a oni su promijenili mnoge pogrešne i do tada uvriježene stavove koji su se smatrali naučnim.

Nastavite čitati

Sretan vam 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli i magazin za jezik i književnost Lingvazin predstavili su poster s osnovnim podacima o Međunarodnom danu maternjeg jezika. Poster je namijenjen prvenstveno najmlađima. Pogodan je za prezentaciju u učionici, ali i za širenje putem društvenih mreža.

Institut za bosanski jezik i književnost u Tuzli i Redakcija magazina za jezik i književnost Lingvazin žele vam sretan 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.

Poster se može preuzeti ovdje.

Na marginama jednog skandala ili šta je kome bosanski jezik

Reagiranje na tekst „Na marginama jednog skandala: ʻStavʼ nastavlja raditi po ʻPravopisuʼ iz 1996. godine“ (http://stav.ba/na-marginama-jednog-skandala-stav-nastavlja-raditi-po-pravopisu-iz-1996-godine/)

Piše: Refik BULIĆ

Tekst „Na marginama jednog skandala: ʻStavʼ nastavlja raditi po ʻPravopisuʼ iz 1996. godine“ doživio sam kao vrijeđanje Pravopisne komisije i autora. Ne mogu da vjerujem da se redakcija jednog časopisa potpisala ispod teksta u kojemu piše: „Bošnjački stid, mimikrija i autošovinizam porazili su karakterističnu leksiku bosanskog jezika…“ Autora Pravopisa ne branim, on se umije braniti i sam. Pitam se kakva bi bila reakcija „Stava“ da Senahid Halilović nije potpisao tzv. Deklaraciju o zajedničkom jeziku

Nastavite čitati

Zbilja, kako nam se zove zajednički jezik?

Povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku

Piše: Refik BULIĆ

Deklaracija o zajedničkom jeziku, koju su osmislila i promovirala neka udruženja građana iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ovih se dana nametnula kao jedna od glavnih tema u četirima susjednim državama. Iako se uz Deklaraciju spominje da je u njezinoj izradi sudjelovalo tridesetak stručnjaka, ona se, ipak, odlikuje nekim nedorečenostima i uopćenim stavovima.

 

Nastavite čitati…